Lifestyle

Žena koja je proslavila bob frizuru

By  | 

Bila je plesačica i glumica, ikona flappera, autorica hvaljenih memoara.

Louise Brooks, rođena 14. novenbra 1906. u Kansasu kao Mary Louise Brooks, bila je američka glumica i plesačica, žena koja je proslavila bob frizuru koju je nosila od djetinjstva, a koja je od početka prošlog stoljeća do današnjih dana postala jedna jedna od najpopularnijih frizura.

Dvadesetih godina prošlog stoljeća njena bob frizura postala je senzacija, a žene su masovno tražile njenu repliku. Uz ravno šišane šiške i kratku crnu sjajnu kosu, strogo uređene obrve, svijetla put i tamne usne zaokružile su njen fatalni izgled koji je potaknuo modni trend. Trend se uz manje ili veće preinake zadržao sve do danas, i ne čudi stoga da se uvijek nađe na popisu najutjecajnijih stilova 20. stoljeća.

Bob frizura kao simbol seksa i neovisnosti

Bob je svevremenska frizura, nosile su je mnoge zvijezde, od Mary Ann Jackson do Ume Thurman, a kroz povijest je doživjela mnoge varijacije. Ne samo da je bob dvadesetih godina bio sinonim za promiskuitet, već je, u kontekstu ženskih prava, ubrzo postao i simbol jednakosti i neovisnosti žena. Bob je kreirao frizer Antoine de Paris 1909. godine, a inspiracija mu je bila Ivana Orleanska. To je bilo vrijeme brojnih socioloških i kulturnih promjena koje su, poput futurizma, naznačile kraj tradicionalne umjetnosti. Frizura je postala iznimno popularna, a onda je doživjela neočekivani pad u Americi gdje je opisana kao „sramota za svaku ženu“.

Karijeru je započela kao plesačica u Los Angelesu, a 1925. potpisala je petogodišnji ugovor za filmski studio Paramount Pictures. Najpoznatiju ulogu ostvarila je kao vamp zavodnica u nijemom filmu Howarda Hawksa A Girl In Every Port. Nakon što joj u Paramountu nisu dali obećanu povišicu, 1928. godine otišla je u Europu, te surađivala s austrijskim redateljem G.W. Pabstom. Druga uloga koja je obilježila njezinu karijeru bila je u filmu Pandorina kutija iz 1929. godine. Film je digao mnogo prašine zbog iskrenog prikaza seksualnosti, a uključivao je i jedan od prvih filmskih prikaza lezbijki. Nakon Pandore, glumila je još u filmovima Diary of a lost girl i Prix de beaute, oba poznata i cenzurirana zbog šokantno slobodnog prikaza seksualnosti i društvene satire.

Ranih tridesetih Brooks se vratila u Hollywood i igrala manje uloge u B produkcijama i kratkim filmovima. Njen zadnji film bio je vestern Overland Stage Raiders iz 1938., u kojem je glumila s Johnom Wayneom.

Nakon završene filmske karijere, Louise se tražila, pa je tako radila kao prodavačica, vodila je plesni studio, glumila na radiju, te pisala trač kolumne za novine, da bi u 36. godini postala kurtizana koju je uzdržavalo nekoliko stalnih bogatih mušterija. Gorine 1932. objavila je bankrot. Snalažljiva, iznimno inteligentna i oštra na jeziku, Brooks nije odustala, te je počela pisati o filmu i vlastitom životu. Godine 1982. izdala je hvaljene memoare Lulu in Hollywood, za koje poznati kritičar Roger Ebert tvrdi da je „jedna od najduhovitijih i najistinitijih knjiga o filmu”. John Updike smatrao ju najboljim holivudskim piscem. Godine 2010. javnosti su predstavljeni njeni dnevnici i zabilješke koje je ostavila muzeju zakladi Georgea Eastmana uz uvjet da se otvore javnosti tek 25 godina nakon njene smrti.

Što se tiče ljubavnog života, dvaput se udavala i imala afere s mnogim muškarcima, uključuju i Charlie Chaplina. Imala je i nekoliko seksualnih izleta sa ženama, uključujući Gretu Garbo, no nikada s njima nije ulazila u veze. Priče o tome da je lezbijka ili biseksualka silno su je zabavljale. Svojom ljepotom, inteligencijom, neovisnošću i opakim jezikom inspirirala je neke likove crtača Huga Pratta, SF romanThe Invention of Morel, strip Dixie Dugan i erotske knjige Valentina. Liza Minnellina njoj je bazirala lik Sally Bowels iz Cabareta.

 

Izvor: crvenecipele.hr